Oppenheimer [2023]

Oppenheimer
Universal Pictures / 2023
Režija: 
Christopher Nolan
Scenario: 
Christopher Nolan, Kai Bird, Martin Sherwin
Zemlja proizvodnje: 
USA
Jezik: 
Engleski
10
10

Od Christophera Nolana očekivao se spektakl i on je taj spektakl isporučio u biografskoj drami o tvorcu atomske bombe, američkom fizičaru Juliusu Robertu Oppenheimeru. I definitivno to nije akcijski spektakl na tragu njegovih prethodnih filmova, posebno onih o Batmanu. Nije to ni klasična karakterna studija o čovjeku kojeg proganja čudovište koje je stvorio i svjesnosti da je iz boce pušten duh koji se nikad više neće moći vratiti unutra. Film je to u kojem se Nolan opet na sebi svojstven način poigrava s naracijom i imamo tu dvije glavne narativne linije, začinjene povremeno flešbekovima pa i ponekom introspekcijom gotovo na tragu Malicka.

Ipak, "Oppenheimera" bi se najbolje moglo opisati kao kombinaciju klasične biografske drame i političkog trilera gotovo na tragu onoga što je devedesetih u "JFK" i "Nixonu" radio Oliver Stone. Intrigantni triler o političkim igrama sredinom pedesetih kada je sezona lova na komunističke vještice bila na vrhuncu, a među onim označenima našao se i Oppenheimer. I 1955. godine, točno deset godina nakon što su atomske bombe koje je on proizveo bačene na Hirošimu i Nagasaki i Amerika je slavila junaka koji je stvorio te bombe, isti taj junak pokušava se prokazati kao izdajnik.

Senatski odbor počinje ispitivati Oppenheimera, a taj dio filma Nolan je snimio u crno-bijeloj tehnici. Paralelno se stalno vraćamo u prošlost, i to u boji, i pratimo Oppenheimerovu životnu priču još od kraja dvadesetih s glavnim naglaskom na vrijeme projekta Manhattan i stvaranje atomske bombe. Pa iako je vrhunac Nolanovog filma sama probna detonacija atomske bombe u pustinji New Mexica, sve ono što slijedi kasnije i prljave igre koje su mu podmetnute, bile su mi zapravo najbolji dio impresivnog filma koji je jednostavno stvoren za veliko platno kino dvorane.

Do kraja shvaćamo tko je bio Oppenheimer i kako je on bio svjestan što je stvorio. No, da nije baš on prvi uspio napraviti funkcionalnu atomsku bombu, vjerojatno bi netko to učinio koji mjesec ili koju godinu kasnije, a shvaćanje koliko je opasno igranje s atomskom energijom i da svijet nikad nije bio bliže masovnom uništenju, usmjerit će njegovo djelovanje. Bio je svjestan što će se dogoditi jednom kada Amerika dođe u posjed tog moćnog oružja i da je samo pitanje trenutka kada će ga i znanstvenici u drugim zemljama proizvesti. Iako zvuči apsurdno, čak pomalo i naivno, vjerovao je Oppenheimer da bi posjedovanje te uništavajuće bombe moglo dovesti do kraja ratova, morao je biti svjestan da će se dogoditi upravo suprotno.